Marketing

Drvene fasade

Uvijek lijepa vanjština

Kao prirodna i obnovljiva sirovina, drvo sve više ulazi u modu. Ne mora se biti ekološki fundamentalist da bi se ovaj lijep i topao materijal koristio i za oblaganje s vanjske strane. Konstrukcijske varijante obuhvaćaju tradicionalne i moderne izvedbe te raznovrsne boje.

Drvene fasade mogu biti uistinu vrlo svestrane: arhitektonski jednostavne ili ukrašene i zaigrane, neobrađene ili premazane jarkim bojama, bauhaus ili ladanjskog stilskog usmjerenja. Isto kao što se danas uobičajeni montažni objekti s unutrašnjom drvenom   konstrukcijom prema vrsti vanjske

oplate prodaju pod ciglu, tako se i prave zidane kuće izvana mogu prekriti drvenom oplatom.

Osim prirodnog vanjskog izgleda takva oplata nudi veličanstvene mogućnosti toplinske izolacije. Ovisno o vrsti i načinu montaže kao i o presjeku i profilu samog drvenog materijala, moguće je ostvariti različit vanjski izgled.

«Corporate identity» vidljiv kod stambenog objekta i pasje kućice. Ovaj tip drvene fasade gdje se letvice preklapaju jako lijepo pristaje uz moderne objekte. Ovdje nije korišten nikakvi premaz i pušteno je drvetu da zadobije svoju plemenitu neujednačenu srebrnastu patinu.

Onaj tko se odluči za „prirodno starenje“ drveta, treba s projektantom na vrijeme sve dogovoriti. Ovisno o usmjerenju zgrade i njenih zaštitnih elemenata (strehi, nadstrešnica, balkona i trjemova) željeni srebrnkasti efekt nastupit će različitom brzinom. Takvo neujednačeno starenje optički može smetati. Pomoći će poseban premaz koji nestaje s godinama i omogućava lagano i ravnomjerno nastajanje srebrnkaste patine.

U pravilu se razlikuju slijedeće vrste oblaganja: vodoravno, jedna letvica preko druge, okomito od poda do stropa, pero utor montaža i montaža u obliku lamela. Ovisno o načinu oblaganja drvena fasada može se slagati okomito ili vodoravno.

Kao i kod odijevanja i ovdje vrijedi osnovno pravilo: okomito postavljena drvena fasada objekt će činiti optički vitkijim, dok će vodoravno postavljene drvene letvice objekt «proširiti».

U dućanima je moguće kupiti različite profile koji unaprijed određuju izgled vanjske fasade i daju joj određen karakter. Mogu se naći letvice sa zaobljenom gornjom površinom koje će fasadi dati izgled tradicionalne brvnare, dok će se okomite daske s preklopom koristiti za vodoravno slaganje daske preko daske. Glatki kutni profili različitih formata koristit će se za različite vrste stropno podnih montaža, ali takvi su profili prikladni i za lamelirane fasade

a) Kod oplate koja se postavlja okomito od poda do stropa tako da se daske međusobno poklapaju, vrlo je laka njihova pojedinačna zamjena. b) Kod oplate gdje se letvice slažu vodoravno jedna preko druge, treba osigurati lagano i brzo otjecanje kiše čime se sprečava nastajanje konstantnih vlažnih točaka. c) Fasada s okomitim daskama koje se slažu jedna do druge izgleda vrlo mirno i ujednačeno. d) Moderna, izdržljiva i vrlo skupa je fasada od lamela s pozadinskom ventilacijom.

Kombinacija klasične i drvene fasade svakoj kući daje promjenjiv vanjski izgled. Tijekom konstrukcije treba paziti da se onemogući prodor vlage iza drvene fasade čemu može poslužiti pokrov od cinčanog lima.

Vrsta drveta određuje vijek trajanja

U osnovi drvene fasade mogu biti vrlo dugovječne, a i one neobrađene mogu trajati kroz više desetljeća. Vijek trajanja određuje upotrijebljena vrsta drveta. Da li će se odabrati domaće vrste poput smreke, bora ili tise ili zapadni crveni cedra, stvar je osobnog uvjerenja. Kod meranti drveta radi se o uvoznoj vrsti iz Indonezije koja potječe iz nadajmo se, kontroliranih plantažnih uzgoja (obratiti pažnju na FSC certifikat), a osim ove vrste u Europu se u velikim količinama uvozi i zapadni crveni cedar. Te uvozne vrste su vrlo otporne na vanjske vremenske utjecaje. Ipak ni kod domaćih sorti drveta nikada ne postoji sto postotna sigurnost da se ne radi o uvezenom drvetu iz uglavnom sjevernih europskih zemalja koje je prošlo dugačak transportni put.

Kod svake drvene fasade nameću se slijedeća pitanja: prirodan izgled, lazura ili lak? Odgovor na to pitanje uglavnom je stvar osobnog ukusa i ne utječe pretjerano na vijek trajanja. Da bi ostarjelo, drvo ne treba premazivati.

Prirodna drvena fasada izložena vanjskim vremenskim utjecajima, u vrlo kratkom vremenu dobit će specifičnu srebrnkastu patinu. Ovdje treba upozoriti na to da ta patina neće biti ravnomjerno raspoređenaNa osobito zaštićenim mjestima kao što su ona ispod krovne strehe, netretirano drvo još će dugo vremena zadržati svoj «svježi» izgled. No prednost je to što izostaju redovita premazivanja bojom koja su neizbježna čim se drvena fasada jednom oboji. Naravno da drvena fasada upečatljive crvene boje poput onih švedskih izgleda fantastično, ali takva fasada se mora otprilike nanovo premazati svakih 5 g. pa tko voli.. Kao vrste premaza u obzir dolaze lazure s otvorenim porama i difuzijski otvoreni lakovi koji drvetu omogućavaju «disanje» i izmjenu vlage. Na dugovječnost drvene fasade vrsta i odabir premaza ne igraju veliku ulogu

Zaštita drveta je neophodna

Od vrste premaza puno je važnija ispravna obrada drveta i njegova montaža. Pri tome postoje neka pravila koja se mogu staviti pod zajednički nazivnik «konstruktivne zaštite drveta». Konstruktivna zaštita drveta kemijsku obradu smatra suvišnom.

Pri tome treba znati slijedeće: najveći neprijatelj drveta je voda, a tek onda slijedi napad insektima koji je također omogućen i olakšan ako je drvo vlažno. Naravno da se fasadno drvo može samo djelomično zaštititi od snažnih kiša i to najčešće uz pomoć širokih krovnih streha. Kontakt s vodom se nikada ne može u potpunosti izbjeći i to ne predstavlja veći problem sve dok postoji mogućnost njegovog brzog sušenja. Cilj konstruktivne zaštite drveta također u obzir mora uzeti brzo otjecanje vode uz pomoć kapljičnog ruba na letvicama koje se preklapaju ili prekrivanjem posebno osjetljivih dijelova cinčanim pločama. Uz to drvene fasade podrazumijevanju u svojoj osnovi i funkcionalnu pozadinsku ventilaciju. «Funkcionalna pozadinska ventilacija» podrazumijeva funkcionalno vertikalno strujanje zraka duž cijele visine fasade koje ni u kom slučaju ne smije biti prekinuto postavljanjem poprečnih daski ili toplinske izolacije.

Drvene fasade mogu se optimalno toplinski izolirati

Dodatne mogućnosti toplinske izolacije danas su uglavnom najvažniji razlog odabira vanjske drvene fasade. Iza drvene fasade s pozadinskom ventilacijom moguće je nagurati dovoljno toplinskog izolacijskog materijala koji će objekt vrlo brzo po standardima svrstati među niskoenergetske objekte.

Pri tome je vrlo bitno da se tijekom postavljanja izolacije izbjegnu sve vrste toplinskih mostova. Toplinski mostovi ne uzrokuju samo gubitak topline, nego su i mjesta stvaranja kondenzacije.Izolacijski slojevi u svakom slučaju ne smiju biti u razini pozadinske ventilacije pa u obzir dolaze dvije metode: dvoslojna izvedba kontraletvicama, pri kojoj podkostrukcija već sadrži dodatnu zaštitu od vlage.

Alternativa tome je upotreba aluminijske podkonstrukcije otporne na hrđanje. Činjenica je da drvo kao fasada nudi raznovrsne mogućnosti oblikovanja. Iza drvene fasade postoji mogućnost postavljanja odlične dodatne toplinske izolacije. Prirodne drvene fasade tijekom godina dobivaju neravnomjernu srebrnkastu patinu dok se one premazane lakom ili lazurom moraju redovito renovirati svakih 3 do 10 godina. Kod korektne konstruktivne zaštite drveta bez kemijskih preparata vijek trajanja drvene fasade bez ikakvih premaza iznosi više desetljeća.

Stručni časopis HAUSBAU